Davne 1968. godine, u okviru edicije Zlatna serija (Dnevnik, Novi Sad) na prostorima bivše SFRJ izašla je prva epizoda sage o Duhu sa sekirom. Ove godine navršava se jubilarnih pedeset godina od tada. Ovaj veliki jubilej biće adekvatno obeležen u Zrenjaninu. U organizaciji Gradske narodne biblioteke „Žarko Zrenjanin“ i Narodnog muzeja Zrenjanina, 29.6.2018, biće održan niz zanimljivih dešavanja posvećenih strip junaku Zagoru. U planu je održavanje panel diskusija, izložbi, gostovanja strip crtača i teoretičara iz regiona, škole stripa, live-art i druge aktivnosti koje će se 29.6.2018. dešavati paralelno u Biblioteci i Muzeju.
Ovaj jubilej je dobar povod da se podsetimo ko je, zapravo, Gospodar Darkvuda?
Gospodara Darkvuda (Zagora Te-Neja) stvorili su scenarista Serđo Boneli i crtač Galijeno Feri. Po svojim osobinama, Zagor je najbliži super-herojima koji su karakteristični za američki strip, mada je istovremeno sačuvao i atribute matičnog, italijanskog stripa. Na nastanak samog Zagora, najveći uticaj su imala tri etablirana strip junaka: Fantom, Tarzan i Supermen. Vizuelno, Zagorov lik je kao uzor imao američkog glumca Roberta Tejlora, međutim Feri ga vremenom prilagođava svom licu, pa Gospodar Darkvuda postaje slika i prilika svog likovnog tvorca. Za epohu u kojoj se odvija priča o Zagoru, Boneli je odabrao tridesete godine XIX veka, i tako postavio sasvim originalan koncept, jer se većina italijanskih stripova do tada odvijala u klasičnom vestern ambijentu, u periodu po završetku Američkog građanskog rata (1861-1865).
Prvi broj Zagora se u prodaji pojavio jula 1961. godine, u ediciji Kolana Lampo, u karakterističnom formatu po tome što je jedna strana odgovarala jednom kaišu. Po naivnosti prvih epizoda i stereotipnim temama nikako se nije moglo pretpostaviti da će Zagor brzo postati jedan od najpopularnijih italijanskih stripova. U julu 1965. godine Zagor počinje da izlazi u ediciji Zenit Gigant u takozvanom ''Boneli'' formatu, 16x21cm, i to reizdanja od prvog broja. U ovoj ediciji su pre Zagora izlazila reizdanja drugih SBE stripova. U ediciji Kolana Lampo, izdanja Zagora su nastavljena do 1970. godine, kada se edicija gasi. Od broja 68, Zagor izlazi isključivo u velikom formatu. Prelazak na veliki format, omogućio je Boneliju da bolje razrađuje priče, što mu u malom formatu nije bilo moguće, jer je bilo neophodno da se odmah razvije radnja. Zagorove priče postaju duže, višeslojnije i samim tim, kvalitetnije, što dovodi do toga da Zagor postane najprodavaniji italijanski strip u periodu od 1972. do 1976. godine, pa se zbog toga naziva i Zagorovim zlatnim periodom. U ovom periodu Zagorove epizode su naizmenično crtali Feri i Donateli, a povremeno je uskakao i Franko Binjoti. Scenario je potpisivao isključivo Serđo Boneli.