Kontakt

Gradska narodna biblioteka
"Žarko Zrenjanin"
Trg slobode 2, Zrenjanin
tel.: +381 23 566 210
faks: +381 23 530 744
PIB: 101163779
JBKJS: 09225 

Elektronski katalog

Elektronski katalog

Radno vreme

Radnim danima 8:00 - 19:00 časova
Subotom: 9:00 - 13:00 časova
(osim jula i avgusta, kada smo zatvoreni subotom)

Članarina

Cena članarine za godinu dana iznosi 500 dinara. 
Članska karta važi za sva odeljenja biblioteke.

Blog "Čitalačke značke"

blog Čitalačke značke

Gradska narodna biblioteka “Žarko Zrenjanin” uz podršku Grada Zrenjanina obeležila je 9. maj, Dan Evrope, organizacijom “Žive biblioteke” na Dečjem odeljenju. Nakon Beograda, Ivanjice, Pančeva, Novog Sada, Smedereva, Niša, Novog Pazara, i Zrenjanin se pridružio projektu “Živa biblioteka”, projektu Saveta Evrope u partnerstvu sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti i Ministarstvom omladine i sporta.
Koncept “Žive biblioteke” nastao je pre 16 godina u Danskoj i projekat je koji je ne samo u evropskim, već i u zemljama sveta u usponu. Biblioteke pune ljudskih knjiga organizuju se sa velikim uspehom širom sveta i jesu jedan od sjajnih načina prevazilaženja predrasuda. “Živa biblioteka” ima jednu važnu specifičnost u odnosu na klasične biblioteke, gde čitaoci, između ostalog, dolaze da pozajme knjigu na određeno vreme. “Knjige” u Živoj biblioteci su ljudi koji sa posetiocima, “čitaocima” imaju priliku da uđu u pravi dijalog. “Knjiga” može da ispriča svoju priču, može da odgovara na pitanja, postavlja pitanja i uči. Odabir knjiga je specifičan: “knjige” u “Živoj biblioteci” su ljudi koji predstavljaju grupe koje su često meta predrasuda, stereotipa i koji su neretko žrtve diskriminacije i socijalne ekskluzije.
U Zrenjaninu, posetioci Gradske biblioteke imali su priliku da se kroz program Žive biblioteke sretnu sa deset knjiga. Pet knjiga činile su osobe koje se nalaze u Nacionalnom katalogu Žive biblioteke, a pet knjiga ljudi koji žive u Zrenjaninu. Osnovna ideja bila je da posetioci Žive biblioteke dobiju priliku da upoznaju ljude koje do sada nisu poznavali, saslušaju njihove priče, probleme, osobenosti, da prihvate različitost, da putem komunikacije prevaziđu neke predrasude koje su imali, kao i da se na ovaj način izborimo sa strahom i nedovoljnom obaveštenošću koja jeste u osnovi svake diskriminacije. U prijateljskoj atmosferi promovisala su se ljudska prava i vrednosti, ravnopravnost i kako su ljudi, čak i kad ne razmišljaju na sličan način, ipak mnogo više slični nego različiti.